| Summary: | Ovisnost je o drogama kronična bolest s teškim, nerijetko fatalnim posljedicama. Opojne droge izazivaju dugotrajne neuroadaptivne promjene u funkcioniranju živčanog sustava, a ne postoji učinkovit lijek koji bi ih suzbio ili ispravio. Ovisnici stoga pate od opetovanih recidiva, ponekad izazvanih okolinom, situacijom ili stresom koji je i bio povezan s uzimanjem droge.<br />Bihevioralna neuroznanost koristi modelne organizme za razumijevanje neurobioloških mehanizama koji uvjetuju ili koreliraju s razvojem ovisnosti, a odnedavno naglasak je na životinjama koje su genetski pogodne, kao miš (Mus musculus) ili vinska mušica (Drosophila melanogaster). Unatoč mnogim očitim razlikama između ljudi i Drosophile sličnosti na genetskoj razini i u području bazične neuronske fiziologije čine Drosophilu izvrsnim modelnim organizmom za izučavanje mnogih složenih ljudskih ponašanja, uključujući ovisnost. Otkriće da cirkadijalni geni kontroliraju razvoj bihevioralne senzitizacije na kokain kod Drosophile potaklo je niz istraživanja o ulozi koju cirkadijalni geni imaju u ponašanjima induciranim kokainom kod laboratorijskih životinja i ljudi. Rezultati pokazuju da cirkadijalni geni reguliraju ponašanja i molekularne odgovore na razne vrste opojnih droga. Štoviše, istraživanja na ljudima upućuju na međupovezanost između cirkadijalnog ponašanja, mentalnih oboljenja i ovisnosti, te sugeriraju da bihevioralni zahvati usmjereni na poboljšanje cirkadijalnog ponašanja mogu biti važni u prevenciji i liječenju ovisničkog ponašanja.
|
|---|
