ETIMOLOŠKI PRINOSI (27-35)

27. Etimologija riječi osmanluk (Srbija, Bosna i Hercegovina) 'odrina, čardaklija, brajda, pergola' Autor tumači postanje značenja riječi osmanluk ‘odrina, brajda’ (<tur. *asmalιk, tur. asma ‘odrina’). 28. Prilog za proučavanje etimologije slav. orĕchъ = grč. κάρυον, καρύα ‘orah (plod...

Full description

Bibliographic Details
Published in:Rasprave Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje
Main Author: Valentin Putanec
Format: Article
Language:Croatian
Published: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje 2003-01-01
Subjects:
Online Access:http://hrcak.srce.hr/file/102663
Description
Summary:27. Etimologija riječi osmanluk (Srbija, Bosna i Hercegovina) 'odrina, čardaklija, brajda, pergola' Autor tumači postanje značenja riječi osmanluk ‘odrina, brajda’ (<tur. *asmalιk, tur. asma ‘odrina’). 28. Prilog za proučavanje etimologije slav. orĕchъ = grč. κάρυον, καρύα ‘orah (plod i stablo), Iuglans regia, Nux gallica’ Autor se vraća vezanju leksema za pojam "orah" u Grka i Slavena (osnova kar- i ar-) na zajednički etimon zbog toga što ta biljka ima postojbinu na umjerenom toplinskom pojasu Europe, pa razliku (gubljenje inicijalnog k-) pripisuje sekundarnom fonetizmu koji imamo u Pelasta (Baski). 29. Etimologija hrvatskih dijalektizama, prezimena i etnika: uzvik rere, apelativ rera ‘vrsta pjevanja’, rero ‘katolički svećenik (glagoljaš)’, etnik i prezime Rera (Sinj, Lošinj), b. ganga ‘pjesma, pjevanje (i vrsta pjevanja)’ Autor proučava hrvatske dijalektalne riječi rera i ganga, kao i sve izvedenice od tih riječi. Uz to proučava njihovo prostiranje (areu) i etimologiju. Rezultat: radi se o supstratskim reliktima koji su nastali u davnoj prošlosti romanizacijom terena današnje Hrvatske. 30. Etimologija hrvatskog hapaksa (Mikalja 1651, Vitezović oko 1700) silaj = silas ‘domovina, domaja’ Autor proučava hapaks silaj i silas u značenju 'ognjište, domovina', koji se nalazi u Mikalje (1651) i Vitezovića (oko 1700). Analizom dolazi do zaključka da je riječ o turcizmu iz kruga "našijenaca" koji se nalaze u Temišvaru u Turskoj za boravka Mikaljina u tom gradu od 1637. do 1645. Oblik silas je tiskarska pogreška. 31. Etimologija i prostorna povijest građevinskog termina sprat ‘kat’ u Hrvata, Srba, Crnogoraca i Bosanaca Autor tumači nastanak riječi sprat ‘kat’ (metateza od strop). 32. Prezime Štambuk u hrvatskoj antroponimiji Autor prati postanak prezimena Štambuk i izvodi etimologiju toga prezimena iz tal. Stambuco ‘registar plemićkih obitelji’ (germanizam Stammbuch). 33. Prajezični pelastičko-baskijski relikt: hrv. šuga '1. svrab, 2. krasta' Današnja književna riječ šuga zapravo je prajezični pelastičko-baskijski relikt. 34. Još jedan hrvatski enološki termin mediteranskog podrijetla: tribidrag(a) 'grožđe koje dozrije već u srpnju' Autor je već 1964. utvrdio da u našoj enološkoj terminologiji postoje grecizmi, među inima opolo. U članku autor nalazi još jedan prerađeni grecizam tribidraga < gr. πρωíκαρπος. 35. Etimologija hrvatskog teološkog termina vaodani (16–19. st.) 'laki (grijeh)' Autor prati sve oblike pridjeva vaodani u značenju 'mali (grijeh)' koji se javljaju u našoj literaturi i leksikografiji od 16. do 19. stoljeća, te donosi i etimologiju ovog neobičnog termina.
ISSN:1331-6745
1849-0379