Vegetarijanstvo: etička, ekofeministička i biopolitička perspektiva
Položaj životinja u teorijskoj imaginaciji i društvu proističe iz istorijske naturalizacije osnovnih epistemoloških i ontoloških kategorija, kompleksne društveno-kulturološke geneze koncepata čije pretpostavke danas nije jednostavno razmrsiti. Dato razumevanje subjektivnosti i društvenosti podrazum...
Main Author: | |
---|---|
Format: | Article |
Language: | English |
Published: |
University of Belgrade
2018-02-01
|
Series: | Etnoantropološki Problemi |
Subjects: | |
Online Access: | https://www.eap-iea.org/novi-ojs/index.php/eap/article/view/820 |
id |
doaj-10b472483f2c4c25a54285532b9947be |
---|---|
record_format |
Article |
spelling |
doaj-10b472483f2c4c25a54285532b9947be2020-11-24T20:47:04ZengUniversity of BelgradeEtnoantropološki Problemi 0353-15892334-88012018-02-0113110.21301/eap.v13i1.10Vegetarijanstvo: etička, ekofeministička i biopolitička perspektivaSanja Petkovska Položaj životinja u teorijskoj imaginaciji i društvu proističe iz istorijske naturalizacije osnovnih epistemoloških i ontoloških kategorija, kompleksne društveno-kulturološke geneze koncepata čije pretpostavke danas nije jednostavno razmrsiti. Dato razumevanje subjektivnosti i društvenosti podrazumeva prirodu kao svoju suprotnost, ali i da su sve druge kategorije u graničnim klasifikacionim područjima a priori podređene ljudskim interesima i ciljevima. Debate koje su se tokom sedamdesetih i osamdesetih godina vodile, kad su u pitanju pokreti za prava životinja i ekofeministički pokret, unele su svojevrsnu pometnju u do tada podrazumevani pristup tom pitanju. Međutim, tek odnedavno aktuelna biopolitička teorija, postavljajući pitanje određenja čoveka i uzimajući u obzir konceptualne pomake u vezi sa granicom između bioloških vrsta, uspostavljenom u modernom diskursu, unosi značajnije novine i u debatu o vegetarijanstvu. Sa ciljem da obrazložimo pomake koji se u debati mogu načiniti u prostoru koji se otvorio s biopolitičkom teorijom, dva argumenta koja su dugo dominirala debatom – etički i ekofeministički – podvrgavamo kritičkoj analizi. Dok su etičko i ekofeminističko stanovište fokusirani na kategorije političke subjektivnosti i antropocentričke pretpostavke, biopolitika pokreće pitanje nadilaženja duboke ambivalentnosti normativnih i praktičnih rešenja koja karakterišu čovekov odnos prema životinjama i njihovom planskom i sistematizovanom ubijanju za potrebe prehrambene industrije. https://www.eap-iea.org/novi-ojs/index.php/eap/article/view/820vegetarijanstvospecizammesožderstvoantropocentrizambiopolitikabiocentrizam |
collection |
DOAJ |
language |
English |
format |
Article |
sources |
DOAJ |
author |
Sanja Petkovska |
spellingShingle |
Sanja Petkovska Vegetarijanstvo: etička, ekofeministička i biopolitička perspektiva Etnoantropološki Problemi vegetarijanstvo specizam mesožderstvo antropocentrizam biopolitika biocentrizam |
author_facet |
Sanja Petkovska |
author_sort |
Sanja Petkovska |
title |
Vegetarijanstvo: etička, ekofeministička i biopolitička perspektiva |
title_short |
Vegetarijanstvo: etička, ekofeministička i biopolitička perspektiva |
title_full |
Vegetarijanstvo: etička, ekofeministička i biopolitička perspektiva |
title_fullStr |
Vegetarijanstvo: etička, ekofeministička i biopolitička perspektiva |
title_full_unstemmed |
Vegetarijanstvo: etička, ekofeministička i biopolitička perspektiva |
title_sort |
vegetarijanstvo: etička, ekofeministička i biopolitička perspektiva |
publisher |
University of Belgrade |
series |
Etnoantropološki Problemi |
issn |
0353-1589 2334-8801 |
publishDate |
2018-02-01 |
description |
Položaj životinja u teorijskoj imaginaciji i društvu proističe iz istorijske naturalizacije osnovnih epistemoloških i ontoloških kategorija, kompleksne društveno-kulturološke geneze koncepata čije pretpostavke danas nije jednostavno razmrsiti. Dato razumevanje subjektivnosti i društvenosti podrazumeva prirodu kao svoju suprotnost, ali i da su sve druge kategorije u graničnim klasifikacionim područjima a priori podređene ljudskim interesima i ciljevima. Debate koje su se tokom sedamdesetih i osamdesetih godina vodile, kad su u pitanju pokreti za prava životinja i ekofeministički pokret, unele su svojevrsnu pometnju u do tada podrazumevani pristup tom pitanju. Međutim, tek odnedavno aktuelna biopolitička teorija, postavljajući pitanje određenja čoveka i uzimajući u obzir konceptualne pomake u vezi sa granicom između bioloških vrsta, uspostavljenom u modernom diskursu, unosi značajnije novine i u debatu o vegetarijanstvu. Sa ciljem da obrazložimo pomake koji se u debati mogu načiniti u prostoru koji se otvorio s biopolitičkom teorijom, dva argumenta koja su dugo dominirala debatom – etički i ekofeministički – podvrgavamo kritičkoj analizi. Dok su etičko i ekofeminističko stanovište fokusirani na kategorije političke subjektivnosti i antropocentričke pretpostavke, biopolitika pokreće pitanje nadilaženja duboke ambivalentnosti normativnih i praktičnih rešenja koja karakterišu čovekov odnos prema životinjama i njihovom planskom i sistematizovanom ubijanju za potrebe prehrambene industrije.
|
topic |
vegetarijanstvo specizam mesožderstvo antropocentrizam biopolitika biocentrizam |
url |
https://www.eap-iea.org/novi-ojs/index.php/eap/article/view/820 |
work_keys_str_mv |
AT sanjapetkovska vegetarijanstvoetickaekofeministickaibiopolitickaperspektiva |
_version_ |
1716811225613991936 |