Vegetarijanstvo: etička, ekofeministička i biopolitička perspektiva

Položaj životinja u teorijskoj imaginaciji i društvu proističe iz istorijske naturalizacije osnovnih epistemoloških i ontoloških kategorija, kompleksne društveno-kulturološke geneze koncepata čije pretpostavke danas nije jednostavno razmrsiti. Dato razumevanje subjektivnosti i društvenosti podrazum...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Sanja Petkovska
Format: Article
Language:English
Published: University of Belgrade 2018-02-01
Series:Etnoantropološki Problemi
Subjects:
Online Access:https://www.eap-iea.org/novi-ojs/index.php/eap/article/view/820
id doaj-10b472483f2c4c25a54285532b9947be
record_format Article
spelling doaj-10b472483f2c4c25a54285532b9947be2020-11-24T20:47:04ZengUniversity of BelgradeEtnoantropološki Problemi 0353-15892334-88012018-02-0113110.21301/eap.v13i1.10Vegetarijanstvo: etička, ekofeministička i biopolitička perspektivaSanja Petkovska Položaj životinja u teorijskoj imaginaciji i društvu proističe iz istorijske naturalizacije osnovnih epistemoloških i ontoloških kategorija, kompleksne društveno-kulturološke geneze koncepata čije pretpostavke danas nije jednostavno razmrsiti. Dato razumevanje subjektivnosti i društvenosti podrazumeva prirodu kao svoju suprotnost, ali i da su sve druge kategorije u graničnim klasifikacionim područjima a priori podređene ljudskim interesima i ciljevima. Debate koje su se tokom sedamdesetih i osamdesetih godina vodile, kad su u pitanju pokreti za prava životinja i ekofeministički pokret, unele su svojevrsnu pometnju u do tada podrazumevani pristup tom pitanju. Međutim, tek odnedavno aktuelna biopolitička teorija, postavljajući pitanje određenja čoveka i uzimajući u obzir konceptualne pomake u vezi sa granicom između bioloških vrsta, uspostavljenom u modernom diskursu, unosi značajnije novine i u debatu o vegetarijanstvu. Sa ciljem da obrazložimo pomake koji se u debati mogu načiniti u prostoru koji se otvorio s biopolitičkom teorijom, dva argumenta koja su dugo dominirala debatom – etički i ekofeministički – podvrgavamo kritičkoj analizi. Dok su etičko i ekofeminističko stanovište fokusirani na kategorije političke subjektivnosti i antropocentričke pretpostavke, biopolitika pokreće pitanje nadilaženja duboke ambivalentnosti normativnih i praktičnih rešenja koja karakterišu čovekov odnos prema životinjama i njihovom planskom i sistematizovanom ubijanju za potrebe prehrambene industrije. https://www.eap-iea.org/novi-ojs/index.php/eap/article/view/820vegetarijanstvospecizammesožderstvoantropocentrizambiopolitikabiocentrizam
collection DOAJ
language English
format Article
sources DOAJ
author Sanja Petkovska
spellingShingle Sanja Petkovska
Vegetarijanstvo: etička, ekofeministička i biopolitička perspektiva
Etnoantropološki Problemi
vegetarijanstvo
specizam
mesožderstvo
antropocentrizam
biopolitika
biocentrizam
author_facet Sanja Petkovska
author_sort Sanja Petkovska
title Vegetarijanstvo: etička, ekofeministička i biopolitička perspektiva
title_short Vegetarijanstvo: etička, ekofeministička i biopolitička perspektiva
title_full Vegetarijanstvo: etička, ekofeministička i biopolitička perspektiva
title_fullStr Vegetarijanstvo: etička, ekofeministička i biopolitička perspektiva
title_full_unstemmed Vegetarijanstvo: etička, ekofeministička i biopolitička perspektiva
title_sort vegetarijanstvo: etička, ekofeministička i biopolitička perspektiva
publisher University of Belgrade
series Etnoantropološki Problemi
issn 0353-1589
2334-8801
publishDate 2018-02-01
description Položaj životinja u teorijskoj imaginaciji i društvu proističe iz istorijske naturalizacije osnovnih epistemoloških i ontoloških kategorija, kompleksne društveno-kulturološke geneze koncepata čije pretpostavke danas nije jednostavno razmrsiti. Dato razumevanje subjektivnosti i društvenosti podrazumeva prirodu kao svoju suprotnost, ali i da su sve druge kategorije u graničnim klasifikacionim područjima a priori podređene ljudskim interesima i ciljevima. Debate koje su se tokom sedamdesetih i osamdesetih godina vodile, kad su u pitanju pokreti za prava životinja i ekofeministički pokret, unele su svojevrsnu pometnju u do tada podrazumevani pristup tom pitanju. Međutim, tek odnedavno aktuelna biopolitička teorija, postavljajući pitanje određenja čoveka i uzimajući u obzir konceptualne pomake u vezi sa granicom između bioloških vrsta, uspostavljenom u modernom diskursu, unosi značajnije novine i u debatu o vegetarijanstvu. Sa ciljem da obrazložimo pomake koji se u debati mogu načiniti u prostoru koji se otvorio s biopolitičkom teorijom, dva argumenta koja su dugo dominirala debatom – etički i ekofeministički – podvrgavamo kritičkoj analizi. Dok su etičko i ekofeminističko stanovište fokusirani na kategorije političke subjektivnosti i antropocentričke pretpostavke, biopolitika pokreće pitanje nadilaženja duboke ambivalentnosti normativnih i praktičnih rešenja koja karakterišu čovekov odnos prema životinjama i njihovom planskom i sistematizovanom ubijanju za potrebe prehrambene industrije.
topic vegetarijanstvo
specizam
mesožderstvo
antropocentrizam
biopolitika
biocentrizam
url https://www.eap-iea.org/novi-ojs/index.php/eap/article/view/820
work_keys_str_mv AT sanjapetkovska vegetarijanstvoetickaekofeministickaibiopolitickaperspektiva
_version_ 1716811225613991936