Metodološki izazovi ustavnog sudovanja: učinci podjele na izborne jedinice na rezultate izbora u Hrvatskoj 2000-2016.
Polazeći od stava Ustavnog suda Republike Hrvatske da ustavnost podjele zemlje na izborne jedince u parlamentarnim izborima ovisi o tome ima li ta podjela učinaka na izborne rezultate, autor razmatra metodološke načine na koje bi se ti učinci mogli znanstveno provjeriti i izmjeriti. Odbacujući metod...
Main Author: | |
---|---|
Format: | Article |
Language: | English |
Published: |
Faculty of Political Science, University of Zagreb, Croatia
2018-01-01
|
Series: | Anali Hrvatskog Politološkog Društva |
Subjects: | |
Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/315487 |
id |
doaj-2ea5da34c68846f5b1b4e7049154d6b8 |
---|---|
record_format |
Article |
spelling |
doaj-2ea5da34c68846f5b1b4e7049154d6b82021-02-19T18:27:31ZengFaculty of Political Science, University of Zagreb, CroatiaAnali Hrvatskog Politološkog Društva1845-67071847-52992018-01-01151728Metodološki izazovi ustavnog sudovanja: učinci podjele na izborne jedinice na rezultate izbora u Hrvatskoj 2000-2016.Goran Čular0Faculty of Political Science, University of ZagrebPolazeći od stava Ustavnog suda Republike Hrvatske da ustavnost podjele zemlje na izborne jedince u parlamentarnim izborima ovisi o tome ima li ta podjela učinaka na izborne rezultate, autor razmatra metodološke načine na koje bi se ti učinci mogli znanstveno provjeriti i izmjeriti. Odbacujući metodološku sugestiju Ustavnog suda kao istraživački zahtjevnu i "neekonomičnu", autor nudi alternativnu istraživačku strategiju koja se temelji na metodi simulacije kao jedinome primjerenom postupku u rješavanju istraživačkog pitanja. Simulacija rezultata parlamentarnih izbora od 2000. do 2016. koji bi bili provedeni u izbornim jedinicama različite veličine, što bi osiguralo stvarnu jednakost biračkog prava građana, pokazuje bitne razlike u odnosu prema stvarnima izbornim rezultatima, kako na razini izbornih jedinica tako i na razini pojedinih zastupnika. Učinci na raspodjelu mandata strankama u parlamentu i na izglede stranaka da sastave vlade pokazali su se pak minimalnima ili nikakvima. Autor ne vidi pravne prepreke da se ponuđeni nalaz ne iskoristi u praksi Ustavnog suda.https://hrcak.srce.hr/file/315487HrvatskaUstavni sudparlamentarni izboriizborne jedinicebiračko pravo |
collection |
DOAJ |
language |
English |
format |
Article |
sources |
DOAJ |
author |
Goran Čular |
spellingShingle |
Goran Čular Metodološki izazovi ustavnog sudovanja: učinci podjele na izborne jedinice na rezultate izbora u Hrvatskoj 2000-2016. Anali Hrvatskog Politološkog Društva Hrvatska Ustavni sud parlamentarni izbori izborne jedinice biračko pravo |
author_facet |
Goran Čular |
author_sort |
Goran Čular |
title |
Metodološki izazovi ustavnog sudovanja: učinci podjele na izborne jedinice na rezultate izbora u Hrvatskoj 2000-2016. |
title_short |
Metodološki izazovi ustavnog sudovanja: učinci podjele na izborne jedinice na rezultate izbora u Hrvatskoj 2000-2016. |
title_full |
Metodološki izazovi ustavnog sudovanja: učinci podjele na izborne jedinice na rezultate izbora u Hrvatskoj 2000-2016. |
title_fullStr |
Metodološki izazovi ustavnog sudovanja: učinci podjele na izborne jedinice na rezultate izbora u Hrvatskoj 2000-2016. |
title_full_unstemmed |
Metodološki izazovi ustavnog sudovanja: učinci podjele na izborne jedinice na rezultate izbora u Hrvatskoj 2000-2016. |
title_sort |
metodološki izazovi ustavnog sudovanja: učinci podjele na izborne jedinice na rezultate izbora u hrvatskoj 2000-2016. |
publisher |
Faculty of Political Science, University of Zagreb, Croatia |
series |
Anali Hrvatskog Politološkog Društva |
issn |
1845-6707 1847-5299 |
publishDate |
2018-01-01 |
description |
Polazeći od stava Ustavnog suda Republike Hrvatske da ustavnost podjele zemlje na izborne jedince u parlamentarnim izborima ovisi o tome ima li ta podjela učinaka na izborne rezultate, autor razmatra metodološke načine na koje bi se ti učinci mogli znanstveno provjeriti i izmjeriti. Odbacujući metodološku sugestiju Ustavnog suda kao istraživački zahtjevnu i "neekonomičnu", autor nudi alternativnu istraživačku strategiju koja se temelji na metodi simulacije kao jedinome primjerenom postupku u rješavanju istraživačkog pitanja. Simulacija rezultata parlamentarnih izbora od 2000. do 2016. koji bi bili provedeni u izbornim jedinicama različite veličine, što bi osiguralo stvarnu jednakost biračkog prava građana, pokazuje bitne razlike u odnosu prema stvarnima izbornim rezultatima, kako na razini izbornih jedinica tako i na razini pojedinih zastupnika. Učinci na raspodjelu mandata strankama u parlamentu i na izglede stranaka da sastave vlade pokazali su se pak minimalnima ili nikakvima. Autor ne vidi pravne prepreke da se ponuđeni nalaz ne iskoristi u praksi Ustavnog suda. |
topic |
Hrvatska Ustavni sud parlamentarni izbori izborne jedinice biračko pravo |
url |
https://hrcak.srce.hr/file/315487 |
work_keys_str_mv |
AT gorancular metodoloskiizazoviustavnogsudovanjaucincipodjelenaizbornejedinicenarezultateizborauhrvatskoj20002016 |
_version_ |
1724260760042864640 |