Demokratizacija hrvatskog društva: naslijeđe i suvremeni tijekovi

Članak je pokušaj analize povijesnih procesa u hrvatskom društvu tijekom prošlog stoljeća koji su utjecali na oblikovanje našeg puta prema demokraciji. Autor posebno ističe kako je naše društvo, kao nijedno u Europi, iskusilo dvije propale totalitarne ideologije (fašističku i komunističku), tri rata...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Slaven Letica
Format: Article
Language:deu
Published: Catholic Faculty of Theology Đakovo 2002-01-01
Series:Diacovensia
Online Access:https://hrcak.srce.hr/file/63066
id doaj-6ed303dba7754819ab8a31449bbaa9e7
record_format Article
spelling doaj-6ed303dba7754819ab8a31449bbaa9e72020-11-25T04:03:51ZdeuCatholic Faculty of Theology ĐakovoDiacovensia 1330-26551849-014X2002-01-01101105113Demokratizacija hrvatskog društva: naslijeđe i suvremeni tijekoviSlaven LeticaČlanak je pokušaj analize povijesnih procesa u hrvatskom društvu tijekom prošlog stoljeća koji su utjecali na oblikovanje našeg puta prema demokraciji. Autor posebno ističe kako je naše društvo, kao nijedno u Europi, iskusilo dvije propale totalitarne ideologije (fašističku i komunističku), tri rata (dva svjetska i Domovinski), dvije bankrotirane državne ideje (austrougarsku i jugoslovensku), pola stoljeća života u komunizmu (1945-1990) i deset godina života u stanju ni-demokracije-ni-diktature (1990-2000). U svijetlu ovih iskustava, autor smatra da su tri bitna čimbenika bila prepreka bržem razvoju demokracije u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća i tisućljeća: sama priroda antikomunističke revolucije ili demokratskog prevrata, rat, okupacija i oslobađanje zemlje i način selekcije političke elite i državnog vodstva. To je uzrokovalo da nacionalno jedinstvo i polet, stvoreni u razdoblju 1990-1995. godine, nisu iskorišteni kao pozitivna energija za ostvarivanje gospodarskog i demokratskog razvoja, već su, u razdoblju 1995-2001. godine, postepeno pretvoreni u stanje masovne apatije, tjeskobe, beznađa i straha od budućnosti. Stoga - polazeći od dva poimanja demokracije: demokracije kao vrste političkog poretka, tj. oblika vladavine, kao stanja društva i kulture, tj. kao stanja nacije, - autor smatra da se jedini izlaz prema demokraciji nalazi u traženju kreativne, stvaralačke, "eksperimentalne misli". Tek bi takva misao mogla pripomoći definiranju "hrvatskog duha" koji bi trebao postati temeljem novog nacionalnog konsenzusa, gospodarskog, društvenog, pa i demokratskog razvoja.https://hrcak.srce.hr/file/63066
collection DOAJ
language deu
format Article
sources DOAJ
author Slaven Letica
spellingShingle Slaven Letica
Demokratizacija hrvatskog društva: naslijeđe i suvremeni tijekovi
Diacovensia
author_facet Slaven Letica
author_sort Slaven Letica
title Demokratizacija hrvatskog društva: naslijeđe i suvremeni tijekovi
title_short Demokratizacija hrvatskog društva: naslijeđe i suvremeni tijekovi
title_full Demokratizacija hrvatskog društva: naslijeđe i suvremeni tijekovi
title_fullStr Demokratizacija hrvatskog društva: naslijeđe i suvremeni tijekovi
title_full_unstemmed Demokratizacija hrvatskog društva: naslijeđe i suvremeni tijekovi
title_sort demokratizacija hrvatskog društva: naslijeđe i suvremeni tijekovi
publisher Catholic Faculty of Theology Đakovo
series Diacovensia
issn 1330-2655
1849-014X
publishDate 2002-01-01
description Članak je pokušaj analize povijesnih procesa u hrvatskom društvu tijekom prošlog stoljeća koji su utjecali na oblikovanje našeg puta prema demokraciji. Autor posebno ističe kako je naše društvo, kao nijedno u Europi, iskusilo dvije propale totalitarne ideologije (fašističku i komunističku), tri rata (dva svjetska i Domovinski), dvije bankrotirane državne ideje (austrougarsku i jugoslovensku), pola stoljeća života u komunizmu (1945-1990) i deset godina života u stanju ni-demokracije-ni-diktature (1990-2000). U svijetlu ovih iskustava, autor smatra da su tri bitna čimbenika bila prepreka bržem razvoju demokracije u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća i tisućljeća: sama priroda antikomunističke revolucije ili demokratskog prevrata, rat, okupacija i oslobađanje zemlje i način selekcije političke elite i državnog vodstva. To je uzrokovalo da nacionalno jedinstvo i polet, stvoreni u razdoblju 1990-1995. godine, nisu iskorišteni kao pozitivna energija za ostvarivanje gospodarskog i demokratskog razvoja, već su, u razdoblju 1995-2001. godine, postepeno pretvoreni u stanje masovne apatije, tjeskobe, beznađa i straha od budućnosti. Stoga - polazeći od dva poimanja demokracije: demokracije kao vrste političkog poretka, tj. oblika vladavine, kao stanja društva i kulture, tj. kao stanja nacije, - autor smatra da se jedini izlaz prema demokraciji nalazi u traženju kreativne, stvaralačke, "eksperimentalne misli". Tek bi takva misao mogla pripomoći definiranju "hrvatskog duha" koji bi trebao postati temeljem novog nacionalnog konsenzusa, gospodarskog, društvenog, pa i demokratskog razvoja.
url https://hrcak.srce.hr/file/63066
work_keys_str_mv AT slavenletica demokratizacijahrvatskogdrustvanaslijeđeisuvremenitijekovi
_version_ 1724438967390044160