Demokratizacija hrvatskog društva: naslijeđe i suvremeni tijekovi
Članak je pokušaj analize povijesnih procesa u hrvatskom društvu tijekom prošlog stoljeća koji su utjecali na oblikovanje našeg puta prema demokraciji. Autor posebno ističe kako je naše društvo, kao nijedno u Europi, iskusilo dvije propale totalitarne ideologije (fašističku i komunističku), tri rata...
Main Author: | |
---|---|
Format: | Article |
Language: | deu |
Published: |
Catholic Faculty of Theology Đakovo
2002-01-01
|
Series: | Diacovensia |
Online Access: | https://hrcak.srce.hr/file/63066 |
id |
doaj-6ed303dba7754819ab8a31449bbaa9e7 |
---|---|
record_format |
Article |
spelling |
doaj-6ed303dba7754819ab8a31449bbaa9e72020-11-25T04:03:51ZdeuCatholic Faculty of Theology ĐakovoDiacovensia 1330-26551849-014X2002-01-01101105113Demokratizacija hrvatskog društva: naslijeđe i suvremeni tijekoviSlaven LeticaČlanak je pokušaj analize povijesnih procesa u hrvatskom društvu tijekom prošlog stoljeća koji su utjecali na oblikovanje našeg puta prema demokraciji. Autor posebno ističe kako je naše društvo, kao nijedno u Europi, iskusilo dvije propale totalitarne ideologije (fašističku i komunističku), tri rata (dva svjetska i Domovinski), dvije bankrotirane državne ideje (austrougarsku i jugoslovensku), pola stoljeća života u komunizmu (1945-1990) i deset godina života u stanju ni-demokracije-ni-diktature (1990-2000). U svijetlu ovih iskustava, autor smatra da su tri bitna čimbenika bila prepreka bržem razvoju demokracije u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća i tisućljeća: sama priroda antikomunističke revolucije ili demokratskog prevrata, rat, okupacija i oslobađanje zemlje i način selekcije političke elite i državnog vodstva. To je uzrokovalo da nacionalno jedinstvo i polet, stvoreni u razdoblju 1990-1995. godine, nisu iskorišteni kao pozitivna energija za ostvarivanje gospodarskog i demokratskog razvoja, već su, u razdoblju 1995-2001. godine, postepeno pretvoreni u stanje masovne apatije, tjeskobe, beznađa i straha od budućnosti. Stoga - polazeći od dva poimanja demokracije: demokracije kao vrste političkog poretka, tj. oblika vladavine, kao stanja društva i kulture, tj. kao stanja nacije, - autor smatra da se jedini izlaz prema demokraciji nalazi u traženju kreativne, stvaralačke, "eksperimentalne misli". Tek bi takva misao mogla pripomoći definiranju "hrvatskog duha" koji bi trebao postati temeljem novog nacionalnog konsenzusa, gospodarskog, društvenog, pa i demokratskog razvoja.https://hrcak.srce.hr/file/63066 |
collection |
DOAJ |
language |
deu |
format |
Article |
sources |
DOAJ |
author |
Slaven Letica |
spellingShingle |
Slaven Letica Demokratizacija hrvatskog društva: naslijeđe i suvremeni tijekovi Diacovensia |
author_facet |
Slaven Letica |
author_sort |
Slaven Letica |
title |
Demokratizacija hrvatskog društva: naslijeđe i suvremeni tijekovi |
title_short |
Demokratizacija hrvatskog društva: naslijeđe i suvremeni tijekovi |
title_full |
Demokratizacija hrvatskog društva: naslijeđe i suvremeni tijekovi |
title_fullStr |
Demokratizacija hrvatskog društva: naslijeđe i suvremeni tijekovi |
title_full_unstemmed |
Demokratizacija hrvatskog društva: naslijeđe i suvremeni tijekovi |
title_sort |
demokratizacija hrvatskog društva: naslijeđe i suvremeni tijekovi |
publisher |
Catholic Faculty of Theology Đakovo |
series |
Diacovensia |
issn |
1330-2655 1849-014X |
publishDate |
2002-01-01 |
description |
Članak je pokušaj analize povijesnih procesa u hrvatskom društvu tijekom prošlog stoljeća koji su utjecali na oblikovanje našeg puta prema demokraciji. Autor posebno ističe kako je naše društvo, kao nijedno u Europi, iskusilo dvije propale totalitarne ideologije (fašističku i komunističku), tri rata (dva svjetska i Domovinski), dvije bankrotirane državne ideje (austrougarsku i jugoslovensku), pola stoljeća života u komunizmu (1945-1990) i deset godina života u stanju ni-demokracije-ni-diktature (1990-2000). U svijetlu ovih iskustava, autor smatra da su tri bitna čimbenika bila prepreka bržem razvoju demokracije u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća i tisućljeća: sama priroda antikomunističke revolucije ili demokratskog prevrata, rat, okupacija i oslobađanje zemlje i način selekcije političke elite i državnog vodstva. To je uzrokovalo da nacionalno jedinstvo i polet, stvoreni u razdoblju 1990-1995. godine, nisu iskorišteni kao pozitivna energija za ostvarivanje gospodarskog i demokratskog razvoja, već su, u razdoblju 1995-2001. godine, postepeno pretvoreni u stanje masovne apatije, tjeskobe, beznađa i straha od budućnosti. Stoga - polazeći od dva poimanja demokracije: demokracije kao vrste političkog poretka, tj. oblika vladavine, kao stanja društva i kulture, tj. kao stanja nacije, - autor smatra da se jedini izlaz prema demokraciji nalazi u traženju kreativne, stvaralačke, "eksperimentalne misli". Tek bi takva misao mogla pripomoći definiranju "hrvatskog duha" koji bi trebao postati temeljem novog nacionalnog konsenzusa, gospodarskog, društvenog, pa i demokratskog razvoja. |
url |
https://hrcak.srce.hr/file/63066 |
work_keys_str_mv |
AT slavenletica demokratizacijahrvatskogdrustvanaslijeđeisuvremenitijekovi |
_version_ |
1724438967390044160 |