Oblici roditeljskoga glazbenog kulturnog kapitala i glazbena socijalizacija djece rane i predškolske dobi

• Main Authors: Željko Boneta, Akvilina Čamber Tambolaš, Željka Ivković
• Format: Article
• Language: English
• Published: Hrvatsko sociološko društvo 2017-06-01
• Series: Revija za Sociologiju
• Subjects: roditeljski glazbeni kulturni kapital; glazbena socijalizacija djece; utjelovljeni glazbeni kulturni kapital; objektivirani glazbeni kulturni kapital; institucionalizirani glazbeni kulturni kapital
• Online Access: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=269588
• ISSN: 0350-154X; 1846-7954

Od devedesetih godina 20. stoljeća učestala su sociološka istraživanja međugeneracijske transmisije kulturnog kapitala potaknuta Bourdieuovom teorijom kulturne reprodukcije. U njihovu je fokusu uglavnom bila analiza utjecaja roditeljskoga kulturnog kapitala na djecu školske dobi. Ovaj je rad problematizirao vezu roditeljskoga glazbenog kulturnog kapitala i glazbene socijalizacije dobne skupine koja je u dosadašnjim istraživanjima bila zanemarena – djece rane i predškolske dobi. Bourdieuova teza o trima oblicima kulturnog kapitala operacionalizirana je u području glazbe. Kao indikatori institucionaliziranoga glazbenog kulturnog kapitala roditelja korišteni su opće i glazbeno obrazovanje, utjelovljenoga glazbeni angažman roditelja i djece i roditeljske glazbene odgojne prakse, a objektiviranoga materijalni glazbeni resursi koje obitelj posjeduje i kojim se koriste u procesu glazbene socijalizacije. Istraživanje je provedeno 2013. godine metodom ankete na uzorku roditelja čija djeca pohađaju vrtić na području grada Rijeke (N = 342). Kod većine obitelji učestalo je prakticiranje glazbenih aktivnosti s djecom, posjedovanje glazbenih resursa koji te aktivnosti omogućuju, ali i vrlo ograničeno uključivanje djece u izvanvrtićke glazbene aktivnosti. Pronađene su razmjerno slabe veze roditeljskoga općeg i glazbenog obrazovanja s oblicima glazbenih odgojnih praksi i posjedovanja glazbenih materijalnih resursa. Na transmisiju glazbenog kapitala snažnije, ali još uvijek relativno slabo, utječu glazbeno obrazovanje roditelja i prošli ili sadašnji roditeljski glazbeni angažman od njihova općeg obrazovanja. Zaključno, glazbena socijalizacija djece te dobi nema, u burdijeovskom smislu, distinktivnu funkciju transmisije kulturnog kapitala, nego se zbiva u sklopu rodnog obrasca roditeljske brige za dijete rane i predškolske dobi, prema kojem je majka u svim dimenzijama (glazbene) socijalizacije angažiranija od oca.